Kako su nastale palačinke?

Da li znate da su prve palačinke (ako su se tada uopšte mogle tako nazvati) jeli antički ljudi? Naravno, to nisu bile palačinke kakve mi jedemo danas. 

Pročitajte i otkrijte kako je ustvari nastala omiljena poslastica većine ljudi...

Antičke palačinke

U zavisnosti od mešavine sastojaka i načina pripreme, završni “proizvod” je izgledao kao mešavina palačinki, omleta i pogačica. Neke od ovih palačinki su bile slatke (voće, lešnici, med), druge su bile slane (sir, riba, meso). Recimo da su bili najsličniji današnjim vaflima, kolačima, hlebu i krofnama.

Palačinke kakve jedemo danas

Palačinke, kakve ih mi znamo danas, su “stvorene” u srednjevekovnoj Evropi.

Kroz istoriju, sastojci za palačinke (najbolje brašno, kukuruz, krompir), pribor (antičko kamenje za pečenje, srednjvekovna ognjišta, improvizovani tiganji koji su se koristili na logorskoj vatri, mikrotalasne pećnice) kao i “finalni proizvod” (tanke ili debele, slane ili slatke, prelivene puterom i sirupom ili rolovane i posute voćem) su se prilagođavali raznim nacionalnim kuhinjama i lokalnim običajima.

Po legendi, savremene palačinke je smislio kuvar pape Gelazija I kad je 2. januara 492. godine u Vatikan došlo toliko hodočasnika da je ponestalo hrane, a našlo se samo jaja i brašna. Novootkrivena poslastica vrlo brzo je osvojila Evropu.

Francuzi često jedu palačinke i rado se takmiče ko će uspeti da okrene isprženu palačinku tako da je baci u vazduh i, naravno, opet uhvati u tiganj.

Zanimljivi običaji u vezi sa palačinkama

Na Novu godinu, na primer, običaj je da u ruci, kojom bacate uvis i okrećete palačinke, držite novčić, pa ako novčić ne ispadne, cele godine ćete imati novca.

Uspešno bacanje palačinki vezuje se i uz proricanje. Navodno je Napoleon pre svake bitke sam pekao i okretao palačinke. Ako bi mu koja ispala, osvajač je kretao u boj pun mračne strepnje. Kad je, pekao palačinke pre napada na Moskvu, uspešno je okrenuo četiri, ali mu je peta pala na pod. Posle poraza je mračno rekao: ‘To je ona peta palačinka! “

Galete (Francuska), tanke krompir-palačinke (Nemačka), flis-papir tanke palačinke (Francuska), “drop scones” (Škotska), palačinke od kukuruznog brašna (kolonijalna Amerika), bogato nafilovane (Rusija), “dadar gutung” (Indonezija), “bao bing” (Kina), i na kraju “samo-dodaj-vodu” mešavine (kasni 20. vek) – svi su oni pripadnici “porodice palačinki.

Među mnogobrojnim vrstama palačinki spominju se bečke, čokoladne, kineske, mesne, šarene, švajcarske, zelene, ali i hrskavci, omotići, zavežljajčići…